U omanjoj umjetničkoj radionici u Seonici u blizini Konjica, grada na jugu Bosne i Hercegovine, prepunoj papira, vazni i starog namještaja, 22-godišnji Adnan Mujkić provodi sate strpljivo restaurirajući stare knjige. S velikom pažnjom i strpljenjem pristupa svakom detalju, a njegova predanost vraćanju sjaja zaboravljenim predmetima postaje očigledna već nakon nekoliko minuta provedenih u njegovom društvu.
“Nosim urođenu ljubav i veliko interesovanje prema kulturno-historijskom naslijeđu i starim predmetima koji su u stanju prijeko potrebne restauracije i konzervacije”, kaže Adnan. “Navodim interesovanje kao prvi i jako bitan faktor postanka jednog restauratora i konervatora iz razloga što ovaj posao iziskuje strpljenje i preciznost u samom procesu rada.”
U svijetu u kojem mnogi mladi teže tehnološkim inovacijama, ovaj mladi restaurator i konzervator izabrao je nešto drugačiji put: put očuvanja prošlosti.
Adnan je svoj umjetnički talenat spojio je s akademskim obrazovanjem kako bi radio na očuvanju kulturne baštine. Tokom studija na interdisciplinarnom programu konzervacije i restauracije na Akademiji likovnih umjetnosti i Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, Adnan se posvetio restauraciji i konzervaciji papirnih i drvenih predmeta, uključujući knjige, dokumente i namještaj.
“Očuvanje kulturne baštine nije samo posao, to je misija koja zahtijeva predanost i ljubav prema umjetnosti i historiji,” kaže on.
Iako jako mlad, Adnan je već ostvario značajne rezultate u svojoj karijeri i prepoznat je kao ime među stručnjacima u oblasti restauracije i konzervacije. To dokazuje i činjenica da je jedan od najmlađih umjetnika uključenih u međunarodnu inicijativu pod nazivom Homo Faber, digitalnu zajednicu zanatlija i umjetnika iz cijelog svijeta pod pokroviteljstvom Michelangelo Fondacije za kreativnost i zanatstvo iz Švicarske.
Na web platformi Homo Faber Adnanov rad je predstavljen rame uz rame sa vrhunskim umjetnicima iz raznih zemalja svijeta, dajući na taj način vidljivost njegovim naporima da očuva kulturno blago svoje zemlje na međunarodnoj umjetničkoj sceni.
Njegova posvećenost i stručnost inspiracija su mnogima u Bosni i Hercegovini koji se bave očuvanjem kulturne baštine. Adnanovi klijenti su ljubitelji umjetnosti i kolekcionari starih predmeta koji cijene njegovu stručnost i predanost očuvanju kulturne i historijske baštine.
Dino Brljevac je Adnana angažovao da restaurira dvije stolice iz austrougarskog perioda. “Nakon urađenog sam bio veoma zadovoljan”, kaže Dino. “Naime, toliko je pazio na detalje da je i naljepnicu koja je bila na dnu stolice pažljivo sačuvao i stolicama je dao poptuno novi sjaj i značenje. One sada krase moj dom i kada ih neko od gostiju vidi, vrlo rado prepričam svoje kvalitetno iskustvo sa Adnanom.”
Kroz svoj rad, Adnan ne samo da obnavlja stare predmete, već i jača svijest o značaju očuvanja kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.
“Primarna uloga mog zanata je očuvanje kulturne i historijske baštine. Vjerujem da je profesija konzervatora i restauratora veoma važna, posebno u Bosni i Hercegovini koja je zemlja bogate kulture, historije i tradicije,” ističe Adnan.
Bosna i Hercegovina, kao raskrsnica Istoka i Zapada, ima bogatu kulturnu i historijsku baštinu. “Mnoge civilizacije i imperije su prošle kroz našu zemlju i ostavile tragove koje možemo svjedočiti danas. Neophodno je očuvati ovu baštinu,” objašnjava Adnan.
Interes turista i njihovi upiti o kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine značajno doprinose njenoj zaštiti, dodaje on, naglašavajući kako turizam igra ključnu ulogu u očuvanju naslijeđa. “Interakcije s turistima nagnale su me da shvatim koliko je naša zemlja cijenjena zbog kulturne baštine koju posjedujemo”.
Osim restauracije i konzervacije, Adnan se bavi i podučavanjem slikanja. Tokom ove godine, Adnan je vodio likovnu sekciju u sarajevskom Domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave, koja je završila izložbom mladih polaznika i polaznica kursa u junu ove godine.
“Adnan je opušten i jako inspirativan mlad čovjek. Uvijek je bio spreman da pomogne i veoma strpljiv. Djeca su se rado odazivala njegovim radionicama u toku kojih su kroz opuštenu atmosferu uživali slikati”, kaže voditeljica Dnevnog centra pri Domu Bjelave Samira Puzo.
Kroz rad s djecom Adnan je zaključio da se u školama ne pridaje dovoljno pažnje izučavanju bosanskohercegovačke kulturne baštine. Kao primjer navodi likovnu sekciju za djecu na kojoj je kao temu za slikanje predložio stećak, na što mu je većina djece postavilo pitanje: “Šta je to stećak?”.
“Pitam se zar nije sramota da djeca ne znaju šta je bosanski stećak, a uvršten je pod zaštitu UNESCO-a, te je jedan od najvećih
ambasadora na polju kulture i kulturne baštine Bosne i Hercegovine u svijetu”, kaže on.
Zato Adnan pokušava svojim primjerom da promijeni odnos zajednice prema naslijeđu i educira druge o kulturnom blagu koje posjeduje Bosna i Hercegovina. “Mladi ljudi su glavni pokretači pozitivnih promjena svuda u svijetu, pa bi tako trebali biti i u Bosni i Hercegovini”, dodaje Adnan.
Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autorice i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.