“Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost.”
Ovako je slavni bosanskohercegovački pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar opisao stećke, srednjovjekovne nadgrobne spomenike rasute po njegovoj zemlji, u svojoj knjizi “Kameni spavač”.
Širom Bosne i Hercegovine postoji oko 60.000 stećaka, a manji broj se može naći i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Nastali su između 12. i 16. stoljeća i predstavljaju pravo blago naše kulturne baštine. UNESCO ih je uvrstio na listu svjetske baštine zbog njihove iznimne vrijednosti.
Stećci pričaju fascinantne priče o životu u srednjovjekovnoj Bosni. Na njima možemo vidjeti scene lova, viteških dvoboja i narodnih kola. Neki imaju natpise na ćirilici koji nam govore o pokojniku ili nose filozofske poruke poput: “Ja sam nekad bio kao vi, a vi ćete biti kao ja.”
Ono što čini stećke posebnim je što predstavljaju spoj različitih uticaja – istočnih i zapadnih, mediteranskih i srednjoevropskih, katoličkih i pravoslavnih. Koristili su ih pripadnici svih tadašnjih vjerskih zajednica u Bosni.
Ovi monumentalni kameni spomenici, nastali između 12. i 16. stoljeća, predstavljaju jedinstveno umjetničko blago gdje se prepliću istočni i zapadni uticaji, islamska i kršćanska umjetnost, narodna tradicija i dvorska kultura. Od nekropole Radimlja kod Stoca do zabačenih planinskih proplanaka, stećci i danas inspirišu nove generacije umjetnika, zanatlija i istraživača, potičući dijalog između prošlosti i sadašnjosti. Kroz njihove reljefe, natpise i simbole otkrivamo priču o srednjovjekovnoj Bosni – priču o životu, smrti, ljubavi i vječnosti koja nas i danas duboko dira i podsjeća na bogatu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.
Radimlja je jedna od najbolje očuvanih i najvrijednijih nekropola stećaka, smještena na jugu Bosne i Hercegovine. Pjesnik Mak Dizdar odrastao je u blizini Radimlje, što je uveliko utjecalo na njegovo stvaralaštvo. Njegova antologijska zbirka pjesama, inspirisana crtežima i natpisima na stećcima, pod nazivom “Kameni spavač”, smatra se jednim od najvažnijih književnih djela u Bosni i Hercegovini.
Svojim pjesmama Dizdar je probudio srednjovjekovne “kamene spavače” i istraživao, između ostalog, teme smrtnosti, života i njegove prolaznosti:
“Satvoren u tijelu zatvoren u koži
Sanjaš da se nebo vrati i umnoži
Zatvoren u mozak zarobljen u srce
U toj tamnoj jami vječno sanjaš sunce
Zarobljen u meso zarobljen u kosti
Prostor taj do neba
Kako da premosti?”
(Slovo o čovjeku)
Jednako koliko su intrigirali slavnog Maka Dizdara, stećci okupljaju pažnju i novih generacija bh. umjetnika, koji ih interpretiraju svako na svoj način i pretvaraju u skulpture, slike, ilustracije, rukotvorine i druga umjetnička djela.
Skulptor Adis Elias Fejzić pravi moderne verzije stećaka koje se mogu naći čak i ispred parlamenta u Australiji. “Sa stećcima sam najdirektnije povezan s našim bosanskim i umjetničkim korijenima,” kaže Adis, čije moderne interpretacije stećaka danas krase prostore od australijskog parlamenta do danskih trgova. “Stećak je i ‘vremeplov’ kojim u vlastitoj percepciji i kreativnosti tako lako i brzo komuniciram s tradicijama i stilovima iz prošlosti.”
Sarajevska ilustratorka Aleksandra Nina Knežević nalazi inspiraciju u pozitivnoj energiji ovih spomenika: “Ono što smatram vrlo inspirativnim i privlačnim kod stećaka je da motivi koji se pojavljuju slave ljubav, život, radost i općenito pozitivan stav. To otkriva senzibilitet i želje ljudi tog vremena, naših predaka, i govori mnogo o našem naslijeđu, našem karakteru i našoj prirodi.”
U Mostaru, mladi zanatlija Denis Drljević stvara bakroreze inspirirane stećcima u svojoj radionici AbrakaBakra: “Počeo sam koristiti motive sa stećaka od samog početka bavljenja ovim zanatom. Oni predstavljaju jedan od najstarijih artefakata naše historije.”
Adnan Jasika je slikar i skulptor iz Sarajeva, koji je 2013. godine počeo izrađivati ručno rađene minijature stećaka od gipsa, kada je otkrio da postoji velika potražnja za bosanskim suvenirima s historijskim i tradicionalnim temama. Sa svojim brendom “Espe Miniatures”, Jasika kaže da želi predstaviti historiju svoje zemlje stranim turistima na vizualno privlačan način. Svoje minijature prodaje putem društvenih mreža, online prodajnih platformi i suvenirnica u Sarajevu i Visokom.
Vlasnica mostarske galerije umjetnosti i rukotvorina “Claire Noel”, Vedrana Božić, s druge strane, fokusira se na lokalno tržište. U saradnji s umjetničkim brendom “Torbejarabi”, počela prodavati modne torbe s njenim slikama stećaka otisnutim na torbama: “Volim spoj tradicije i modernog, i željela sam predstaviti naše kulturno naslijeđe na moderan način.”
Nažalost, mnogi od ovih spomenika su zanemareni od strane vlasti. Čak i nakon što su stećci uvršteni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, spomenici su ostali zanemareni od strane lokalnih vlasti. Poznata nekropola Radimlja, na primjer, nalazi se na listi ugroženih nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, jer je u neposrednoj blizini izgrađena industrijska i poslovna zona.
Mediji često izvještavaju o slučajevima oštećenja stećaka i njihovog propadanja. Internet oglas od prije tri godine, u kojem je čovjek iz središnje Bosne želio prodati navodni stećak koji se nalazi u blizini njegove kuće, izazvao je snažne reakcije javnosti. Neki su ga osudili, dok su drugi osudili nemar državnih institucija koje bi trebale zaštititi ovo nacionalno blago.
No, sve veći interes mladih umjetnika i aktivista budi nadu da će ovi nijemi svjedoci naše prošlosti dobiti pažnju i zaštitu koju zaslužuju. Jer stećci nisu samo kameni spomenici – oni su most koji spaja našu prošlost i sadašnjost, podsjećajući nas na bogato kulturno naslijeđe koje dijelimo.
(foto: Lidija Pisker)
Produkciju ove priče podržala je Tomson fondacija, kao dio projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs). Priča je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autorice i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.